Nalazište: Raste u grmlju, šumama, šikarama i živicama, uz puteve i potoke, na neobrađenom zemljištu, po brdima i planinama.
Opis: To je grm sa dugačkim, ravnim ili kao luk savijenim granama koje su pune trnja.Listovi su troperasti ili peteroperasti, na obodu lilasto nazubljeni. Cvijet je bijeli, pomekad svijetlo ružičast, a cvate u kitama. Plod je crna, ukusna boba.
Bere se: Korijen sa mladim vrhovima se sabire u proljeće i jesen, cvijet za vrijeme cvatnje, od maja do avgusta, a listovi u junu i julu, dok su još mladi. Plodovi se beru ili zeleni, tj. nezreli, pa se suše , ili zreli, crni, krajem ljeta.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: U slučaju upale krajnika, guše i rana u grlu i ždrijelu koristi se korijen, lišće i plod, i to za grgljanje i ispiranje, jer stežu i osvježavaju. Za izlučivanje loših sokova iz tijela koristi se čaj od jednakih dijelova lišća kupine, jagode (Fragaria vesca), lazarkinje (Asperula odorata) i timijana (Thymus serpyllum); on ublažava žeđ, rashlađuje, potstiče mokrenje. Za jačanje zubnog mesa dobro je žvakati mlado lišće. Za ispiranje grla koristi se čaj pripremljen od 20 g lišća prelitog sa 1 l kipuće vode, ili odvar od 800 g lišća u omjeru10 g lišća prema 100g vode, kome se doda 200 g sirupa od ploda kupine. Zdravi zeleni listovi suše se u hladu i dobro osušeni spreme u vrećice ili kutije.
Protiv lišaja špije se čaj od sasvim mladih pupova. Čaj od lišća uklanja teškoće mokrenja i probave, ali je dobar ičaj od korijena ako se pije 1 velika kašika dnevno. Kupina je jako dobra jer čisti i krv. U tu svrhu se 1 velika kašika usitnjenog lišća sa vršikama zakuha u 2,5 dl vode, i čim uzavre, sklanja se sa vatre, zatim sa drži poklopljeno 15 min., procijedi i doda 1 velika kašika meda i dobro izmiješa. Pije se toplo više puta dnevno.
Zrele, zdrave bobe ugodnog su ukusa, poboljšavaju probavu, a zalivene vinom i posute šaćerom i cimetom jačaju slab želudac. Mogu se kuhati u vodi i daju osvježavajuće piće. Pije se 1 velika kašika soka u čaši vode. Sirove bobe se mogu kuvati kao pekmez uz dodatak šećera.
Tinktura za jačanje želudca priprema se tako da se šaka boba sa 5 velikih kašika meda, ili 1/4 šećera, namoči u 1 l rakije, pa se sve ostavi na suncu ili na toplom mjestu 6-8 sedmica. Pije se po 1 likerska čašica na dan.
Sirup od boba pomaže i u bolestima sa visokom temperaturom, a kako hladi,osvježava i krijepi preporučuje se kod oporaka. Ljudi slaba želudca trba da piju 1-2 rakijske čašice sirupa dnevno.
Čaj od korijena i njegovih žila, kuhanih u crnom vinu, obustavljaju krvarenja kod žena u klimakterijumu.
Izvor teksta: Zlatna-Knjiga-Ljekovitog-Bilja-1978
Opis: To je grm sa dugačkim, ravnim ili kao luk savijenim granama koje su pune trnja.Listovi su troperasti ili peteroperasti, na obodu lilasto nazubljeni. Cvijet je bijeli, pomekad svijetlo ružičast, a cvate u kitama. Plod je crna, ukusna boba.
Bere se: Korijen sa mladim vrhovima se sabire u proljeće i jesen, cvijet za vrijeme cvatnje, od maja do avgusta, a listovi u junu i julu, dok su još mladi. Plodovi se beru ili zeleni, tj. nezreli, pa se suše , ili zreli, crni, krajem ljeta.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: U slučaju upale krajnika, guše i rana u grlu i ždrijelu koristi se korijen, lišće i plod, i to za grgljanje i ispiranje, jer stežu i osvježavaju. Za izlučivanje loših sokova iz tijela koristi se čaj od jednakih dijelova lišća kupine, jagode (Fragaria vesca), lazarkinje (Asperula odorata) i timijana (Thymus serpyllum); on ublažava žeđ, rashlađuje, potstiče mokrenje. Za jačanje zubnog mesa dobro je žvakati mlado lišće. Za ispiranje grla koristi se čaj pripremljen od 20 g lišća prelitog sa 1 l kipuće vode, ili odvar od 800 g lišća u omjeru10 g lišća prema 100g vode, kome se doda 200 g sirupa od ploda kupine. Zdravi zeleni listovi suše se u hladu i dobro osušeni spreme u vrećice ili kutije.
Protiv lišaja špije se čaj od sasvim mladih pupova. Čaj od lišća uklanja teškoće mokrenja i probave, ali je dobar ičaj od korijena ako se pije 1 velika kašika dnevno. Kupina je jako dobra jer čisti i krv. U tu svrhu se 1 velika kašika usitnjenog lišća sa vršikama zakuha u 2,5 dl vode, i čim uzavre, sklanja se sa vatre, zatim sa drži poklopljeno 15 min., procijedi i doda 1 velika kašika meda i dobro izmiješa. Pije se toplo više puta dnevno.
Zrele, zdrave bobe ugodnog su ukusa, poboljšavaju probavu, a zalivene vinom i posute šaćerom i cimetom jačaju slab želudac. Mogu se kuhati u vodi i daju osvježavajuće piće. Pije se 1 velika kašika soka u čaši vode. Sirove bobe se mogu kuvati kao pekmez uz dodatak šećera.
Tinktura za jačanje želudca priprema se tako da se šaka boba sa 5 velikih kašika meda, ili 1/4 šećera, namoči u 1 l rakije, pa se sve ostavi na suncu ili na toplom mjestu 6-8 sedmica. Pije se po 1 likerska čašica na dan.
Sirup od boba pomaže i u bolestima sa visokom temperaturom, a kako hladi,osvježava i krijepi preporučuje se kod oporaka. Ljudi slaba želudca trba da piju 1-2 rakijske čašice sirupa dnevno.
Čaj od korijena i njegovih žila, kuhanih u crnom vinu, obustavljaju krvarenja kod žena u klimakterijumu.
Izvor teksta: Zlatna-Knjiga-Ljekovitog-Bilja-1978