Kopitnjak (Asarum europaeum L.)

Narodni nazivi: gorska oštrolista, gorski kopitac, gorski kopitnjak, kačin drač, konjsko kopito, kopitnica, kopito, mastnik, špajka, tamnjanika, urh.

Nalazište:Raširena u tamnim listopadnim šumama, posebno bukovim.

Opis:Visoka je oko 15 cm, zeljasta,trajnog, puzavog korijena (rizoma). Ima dugu peteljku na kojoj obično izrastu samo dva bubrežasta, srcolika, sjajna lista,između kojih izbije samo jedan mali, tvrdi cvjetić ljubičaste boje.Biljka miriše na kamfor i biber.

Bere se: Cvjeta u aprilu, a najčešće u maju.U avgustu se bere cijela biljka s lišćem i zelenim plodovima, a u jesen podanak sa korijenom. Suši se u umjetnoj toplini.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:Za čaj se obično uzima 7-8 listića suve biljke i prelije sa 3 d l kipuće vode. Korijena se uzima jedna kavena kašika. Čaj je jako dobar za iskašljavanje.Od alkoholature (1:10) se uzima triputa dnevno po 20 kapi, razrijeđeno sa malo vode.Tinktura ne izaziva povraćanje, koja se javlja ako se uzimaju veće količine npr. u čaju. Zato oprez! Kopitnjak podstiče znojenjei mokrenje. Liječi od astme, išijasa i gihta, kašlja i bolesti bubrega. Ukoliko se namjerno želi izazvati povraćanje kod djece koja su pojela nešto otrovno, tada se 2 dl kipuće vode prelije preko 4 g korijena. Pije se toplo, velika kašika jedna za drugom sve dok ne nastupi djelovanje.

Izvor teksta: Zlatna-Knjiga-Ljekovitog-Bilja-1978