Kesten divlji (Aesculus hyppocastanum L.)

Nalazište: Raste kao ukrasno stablo, visoko 20-30 m, ima guste krošnje, široke 4-6 m, po parkovima i drvoredima, lugovima, a ima ga ponekad i uz puteve i ceste.

Opis: Pupoljci, koji pupaju od marta do maja, omotani su sjajnom ljuskom, što izlučuje smolasto ljepljivu tvar, koja služi kao zaštita od hladnoće. Cvjetovi su bijeli, sa žutim i ružičastim mrljama. Stoje na uspravnim, grozdastim kitama. Imaju po 4-5 latica i 7 prašnika, koji vire izvan cvijeta. Imaju dvije vrste, jedna sa žutim a jedna sa crvenim cvjetovima. Plodovi su zeleni okrugli, s bodljama, a sadrže 1-2, ponekad 3-4 sjajne smeđe sjemenke, koje nazivamo kesten. Listovi su sastavljeni od 5 samostalnih dijelova na dugoj peteljci i imaju dvostruko nazubljene rubove. Kora je tamnosmeđe-siva, grubo ispucana.

Bere se: Pupoljci i cvjetovi u aprilu i maju, plodovi u septembru i oktobru, a kora krajem zime i u proljeće.

Pripremanje lijekova, primjena i djelovanje: Ekstrakt kestena se dobije tako da se 12- 15 svježe ubranih i sitno naribanih kestenova (sjemenki), zajedno sa smeđom korom, sipa polako u 2,5 dl kipućeg konjaka, čime se uništavaju fermenti i sprečava kvarenje otopine, pa kada se ohladi procijedi i profiltrira. Možemo ga dobiti i tako da naribani kesten prelijemo hladnim konjakom, ostavimo da stoji u žutoj boci široka grla, zatvorenoj staklenim čepom, 6-8 sedmica, a zatim procijedimo. Ekstrakti služe za unutarnju upotrebu: piju se, u obliku kapljica za liječenje vena i krvotoka.
Ako se boca do pola napuni kestenovima, a ostatak dopuni pupoljcima i cvjetovima, pa sve prelije konjakom i ostavi da stoji 10-12 sedmica, zatim procijedi, filtrira i pomiješa s jednakom količinom terpentinskog ulja, dobiva se mješavina za vanjsku upotrebu tj, za masažu reumatičnih mjesta. Nikako se ne smije piti !!!

Ekstraktom od divljeg kestena se liječi venozni sistem uopšte, naročito hemoroidi, proširene vene na nogama, thrombohlebitis i varikozna ulcera (otvorene rane puknutih vena na nogama). Pomaže u liječenju katara nosne sluznice, bronhija, pluća i crijeva.

Preparati divljeg kestena sadrže tanin, pa ne smiju doći u dodir sa željezom i limom, pa se pripremaju u emajliranim, porculanskim i staklenim posudama, spremaju u boce od žutog stakla sa brušenim staklenim čepom, da ih zrak i svjetlo ne pokvare. Dugim stajanjem gube ljekovitost, pa ih treba praviti svake godine svježe.

Ekstrakt je najbolji kao lijek, ali se često pije i čaj od pupoljaka i cvjetova, ili tinktura od cvjetova, kao protiv gihta, reume i neuralgije. Čaj od mlade kore drveta i smeđe kore ploda (bez žute iznutrice) liječi hemoroide, povećanu prostatu, upalu i proširenje vena, posebno od varikokela i varikoziteta nogu, i smanjuje bolove koji od njih nastaju.

Kada se pomiješa sa korom kestenovog drveta i ploda još i kora od orahova ploda (Juglans regla) i preslice (Equisetum arvense), taj čaj sepije ujutru i naveče radi liječenja gihta.

Ekstrakt se pije triput na dan, po 15-20 kapi u vodi ili na kocki šećera, a u slučaju akutnih bolova od hemoroida čak i 6 puta na dan po 40 kapi. U dužem liječenju od hroničnih bolesti pije se svaki mjesec 15-20 dana po 10 kapi prije ručka i večere.

Žutim uljem, koje sadrži velike količine provitamina A, takođe mašću od kestenovih cvjetova uz dodatak kamilice, liječimo opekotine od sunca i sunčane pjege na koži. Na mjesta otečenih i proširenih vena namaže se mast od 20 g ekstrakta divljeg kestena, pomiješanog sa 60 g lanolina, pa se pokriju zavojem.
Odvar od kestenove kore liječi od nekih kožnih bolesti i lupusa.