Dragušac (Nasturtium officinale L.)

Narodni nazivi: bobovec, bobovnjak, divli hren, derezga, drezga, garbok, gardun, grbak, grbača, krešun, krstovnik, ljuti mokriš, ljutolista derezga, nastruc, potočarka, resnik, sutores, ugas, vodena ločika, vodeni ren.
Latinski naziv: Nasturtium officinale L.

Nalazište: Nalazi se u bistrim, tekućim vodama, izvorima, potocima, rijekama i jezerima.Izvan vode ne raste,

Opis biljke: To je trajna, zeljasta , razgranata biljka, sa šupljom, uglatom, do 2,5 m dugom stabljikom koja puzi površinom vode, a vršci joj strše iz vode. Mjestimično izraslim adventivnim korijenom crpi iz vode hranu.Listovi su sočni, neparno perasti, pri dnu stabljike okruglasti a dalje na stabljici kopljasti, tamnozelene boje. Bijeli ili plavkasti sitni cvjetovi, slični cvijetu repice ili kupusa, stoje na dugim peteljkama i na vrhu grane tvore grozdaste cvatove.Biljka daje poseban miris ako se protrlja prstima a  gorkog je i ljutog okusa. Stabljike koje još nemaju cvjetove bolje su od procvjetanih, jer su manje ljute.

Bere se: Cvate od maja do septembra. Bere se svjež jer sušenjem gubi ljekovitost. Zbog toga se najčešće upotrebljava kao svježa salata, jede se lišće.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Pomaže u slučaju šećerne bolesti, malokrvnosti, plućnog katara, skorbuta, bolesti jetre, bubrega, skrofuloze i padavice. Poboljšava probavu,jača želudac, čisti krv, koristi protiv ovapnjenja žila i glavobolje, a ljekovito djeluje i kod tuberkuloze pluća, čak i u slučaju gnojnog ispljuvka. Ljudi koji boluju od šećerne bolesti treba da to išće što više jedu za svo vrijeme dok ga ima.

Lišće odabrano za salatu treba dobro oprati pod jakim mlazom vode od pužića, ili prije pripreme umočiti u kipuću slanu vodu, Pa potom još jednom dobro isplahnuti. Zatim se malo posoli, polije limunovim sokom i sa 2-3 velike kašike ulja,  promiješa sa tanko narezanim lukom i usitnjenim bijelim lukom i pospe sa malo bibera. Ta  salata treba da stoji 3 sata pa se tek onda jede. Pomiješa li se sa sirćetom i sa mnogo ulja, uništava gliste u djece i čisti od njih.

Čaj se priprema tako da se 1 velika kašika dragušca prelije sa 2 dl kipuće vode, poklopi i  ostavi da stoji 10 min, a zatim se procijedi.Pije se tri puta dnevno po šoljica, radi čišćenja krvi u slučaju kožnih bolesti. Trudne žene ne smiju uzimati jer tjera na mokrenje. Liječi i od vodene bolesti.

Svježe iscijeđen sok lišća liječi od skorbuta, potiče izlučivanje pijeska i kamenaca iz bubrega, čisti od glista, olakšava stolicu i mokrenje, ako se piju tri kašikice dnevno sa malo vode.Liječi od žutice i vodene bolesti, pospješuje mokrenje i pomaže izlučivanju sluzi izpluća icrijeva tako da se čaju od maslačka doda 1 velika kašika meda i 1 velika kašika svježag soka od dragušca.

Protiv hroničnog bronhitisa s gnojavom sluzi koristi ako se u supu stavi 50-60 g soka od dragušca i to uzima svaki dan. Sok se dobije iz svježe biljke, ili se jede sama sirova biljka.

Tuberkuloznim se preporučuje da uzimaju u proljeće svaki dan na tašte po šaku svježag lista dragušca, bez sirćeta i ulja. Jednako djeluje i čaj od 2 kašikice lista, poparenog sa 2,5 dl kipuće vode.

Dragušac se  ne smija uzimati duže od 3-4 sedmice .Ako prije isteka tog roka počne peći mokraćna cijev,treba odmah prestati , pa liječiti upalu koja je nastala uzrokovana zbog nesavjesnog pranja i pripremanja biljke.

Ako 4 kašike lišća poparimo sa 1/2 l kipuće vode i od te količine popijemo ujutru šoljicu i naveče a ostatak koristimo za obloge na oboljela mjesta uspješno ćemo liječiti hronični kožni osip.

Dijabetičarima ta biljka smanjuje šećer u krvi, a zahvaljujući čišćenju krvi, može poboljšati izmjenu tvari (metabolizam) u tijelu.