Narodni nazivi
abad, apta, aptovina, bezeg, divlja bazga, smrdljiva bazga, smrdljiva zova.Latinski naziv
Sambucus ebalus lOpis biljke
To je jednogodišnja zeljasta , 1 do 2 metra visoka biljka, velikih nasuprotnih listova sličnih bazgi, perastih sitno nazubljenih. Bijeli ili ružičasti cvjetovi razmješteni su na vrhovima grana kao štitovi. Imaju po 5 latica i 5 prašnika iznad niske plodnice, neugodno mirišu. Biljka je gorkog ukusa. Plod je mala, okrugla crna boba.Nalazište
Kao smrdljivi korov raste na vlažnim mjestima uz puteve, vrtove ur rubove šuma i šumskih čistina.Sadrži
U cijeloj biljci ima eteričnih ulja, gorkih tvari i nekih šećera. U korijenu ima gorkih tvari i cijanogenetskih heterozida, a u plodu jabučne, vinske i valerijanove kiseline, pektina, tanina i antocijana koji mu daje plavu boju.Bere se
Cvijeta u srpnju i kolovozu. Lišće i bobe ubiru se u rujnu i listopadu, a korijen u listopadu i u proljeće. Plod je kiselo-sladak i sluzav. Obično se upotrebljavaju lišće, plod i korijen.Liječenje
Cvijet (čim procvjeta) kuha se kao čaj za pospješivanje mokrenja, skirivanje živaca, protiv kašlja i promuklosti.Pola kolograma usitnjenog korijena kuha se 2 sata u 5 litara vode. U tom toplom odvaru namaču udove oboljeli od reume. Neki istovremeno piju od toga čaja 2 do 3 šoljice na dan.
Zgnječene zrele bobe nakon stajanja 2 do 4 dana, uzavru, a kada se otopina razbistri, filtrira se, zasladi medom i pije 3 puta na dan po jednu kašičicu prije jela, u proljeće i jesen kroz 3-4 sedmice za proljetno i jesenje čišćenje krvi.
Svi dijelovi biljke kada se piju kao čaj, odvar ili alkoholatura, izazivaju čišćenje, mokrenje i znojenje pa tako izlaze iz tijela loši sokovi.
Suhi korijen usitnjen u prah, upotrebljava se tako da se količina toga praha na vrhu noža prelije sa 2.5 dl kipuće vode, ostavi da kipi 5 minuta a zatim procijedi i pije po 1 šoljica na dan i to gutljaj na svako 1-2 sata. Tako upotrebljavan čisti bubrege, liječi vodenu bolest i bolesti mokraćnog mjehura.
Djelovanje je jače ako se taj čaj kuha uz dodatak peršuna (Petroselinum sativum) i 8-10 zgnječenih smrekovih boba (Juniperus communis) ili korijena zečijeg trna (Ononis spinosa) i kore krkavine (Rhamnus frangula) u jednakim djelovima.
Rkija od abdovine neprijatnog je mirisa, izaziva glavobolju i ne preporučuje se za piće. Pomješana sa vodom služi za obloge protiv vodene bolesti.
Izvor: Zlatna-Knjiga-Ljekovitog-Bilja-1978