Nalazište:
Raste na vlažnim livadama, travnjacima, pašnjacima, brežuljcima, šetalištima i vrtovima kao korov.
Opis:
To je trajna, zeljasta biljka s vrlo razvinim korijenom iz kojega izrasta rozeta krupno pilasto nazubljenog lišća, dugoljastog i na vrhu proširenog, bez stabljike. Iz sredine rozete izdiže se do 30 cm visoka cvjetna stapka, bez lišća, okrugla, šuplja, nerazgranata, na čijem jevrhu zlatnožuti glavičast cvat, sastavljen od mnogih jezičastih cvjetova.
Kad latice cvijeta otpadnu, ostaju sjemenke s perjanicom u obliku prozirne kugle (lampion), koje vjetar lako raznosi. Biljka je gorka i puna mliječnog soka koji curi čim se biljka otrgne. Nije otrovna. Korijen je vretenast, valjkast, prilično debeo i oko 20 cm dug, iznutra bijel, izvana crn, pun mliječnog soka.
Sadrži:
Željezo, natrij, fosfor, kalij koji mu daje diuretičko svojstvo, kremičnu kiselinu, saponin, gorke heterozide: taraxacini, taraxacerin, holin, eterično ulje, smolu, masne kiseline, inulin, šećer, encime, fitosterol, inozit, terpenske alkohole taraxasterola i betaamirin, bjelančevine i vosak.
Bere se:
Cvate od proljeća do jeseni. Za lijek se beru korijen i lišće: korijen potkraj ljeta i na početku jeseni, jer je tada najgorči i najljekovitiji, pun mliječnog soka, a lišće prije cvatnje. Odrvenjen i iznutra crn korijen ne valja!
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:
Zbog svoje gorkosti maslačak pojačava tek i probavu. U slučaju atonije crijeva i dispepsije služi kao blagi laksans, a i kao diuretik. Primjenjuje se kao čaj ili ekstrakt. U rano proljeće služi kao salata koja čisti krv, potiče na mokrenje i odstranjuje bolove od žučnih i jetrenih bolesti.
Salata se priprema od svježeg mladog lišća, ubranog prije cvatnje, i korijena, rezanog na tanke ploške; začinjena je uljem i limunovim sokom, a jede se tek pošto tako odstoji 4 sata. Ta salata stvara, razrjeđuje, čisti i popravlja krv, liječi od eksudativne porebrice, vodene bolesti i skorbuta. Svježi sok od maslačka popravlja stanje i najtežih bolesnika; koristi protiv bolesti jetre, bubrega, slezene, mokraćnog mjehura, protiv hemoroida, grozničavih stanja, slabokrvnosti, nesanice, glavobolje, osipa, čireva, zatvora stolice i zaostale menstruacije.
Pospješuje protok žuči iz otečene jetre, pomaže izlučivanje pijeska i kamenaca iz žučnog mjehura, potičući mokrenje odstranjuje iz tijela sve otrovne tvari, čisti sluznicu pluća, želuca i crijeva. Radi liječenja od žučnog kamenca treba 3 velike žlice mješavine od po 40 g korijena maslačka i vodopije (Cichoriumintybus) i 20 g metvice (Mentha piperita) popariti s 1/2 l kipuće vode, poklopiti i ostaviti da stoji 2 sata. Pije se svaka 20 sata po 1 velika žlica. U slučaju otežanog mokrenja valja 3 velike žlice mješavine od po 30 g maslačka, preslice (Equisetum arvense), kilavice (Hemiaria glabra) i 10 g svile kukuruza (Stigmata maydis) popariti s 1/2 I kipuće vode, poklopiti, ostaviti da stoji 2 sata, zatim procijediti. Pije se 4 put dnevno po 1 šalica, i to: u 8 sati ujutro, u 12,u 4 poslije podne i u 8 navečer, poslije jela. Pije li se 4 tjedna po 1 velika žlica svježe iscijeđenog soka, biljke s korijenom 4 put dnevno; ili se po 2 velike žlice toga soka stave u 2,5 dl kozjeg mlijeka, doda 1 kavska žličica meda, pa popije ujutro natašte; ili se umjesto kozjega uzme kravlje mlijeko, pa se 1 šalica pije u gutljajima u toku danasve će to popraviti stanje bolesnika i onda kad je već svaka nada izgubljena.
Preporuča se osobito onima koji boluju na jetri, bubrezima, slezeni, mokraćnom mjehuru, zatim od žutice, hemoroida, groznice i anemije, reume i glavobolje. Žučni pijesak i kamence odstranjuje mješavina od 100 g svježeg soka od maslačka, 18 g 90 postotnog alkohola, 15 g glicerina i 17 g vode. Uzimaju se 1-2 velike žlice dnevno, poslije jela. Nema li svježeg soka, dobar je vodeni ekstrakt korijena, i to 1 do najviše 5 g (l kavska žličica) dnevno. Univerzalnim se smatra čaj od 10 g suhog lista maslačka, koji se moči 12 sati u 2,5 dl vode, doda mu se 1 velika žlica meda, pa se sve zajedno kuha 5 min. Pije se manja šalica ujutro natašte, a ostatak u toku dana u gutljajima.
Uz sve već navedeno, taj čaj potiče funkciju bronhijalnih žlijezda i štitnjače, pomaže staračkoj nemoći i liječi od šećerne bolesti ako se pije mlak, ujutro i navečer po 1/2 šalice. U travnju treba u dvolitrenu staklenku šireg grla složiti na tanke ploške narezan korijen maslačka, zaliti jakom rakijom, ostaviti na toplome 6 tjedana, zatim procijediti pa 4 tjedna piti po 1 čašicu natašte, 1/2 sata prije objeda i 1/2 sata prije večere, kao lijek protiv bolova u prsima, želucu i crijevima. Doda li se mješavini od po 10 g suhog lišća crnog trna (Prunus spinosa), krkavine (Rhamnus frangula) i kičice (Erythraeacenta uri um) još četvrtina te količine stolisnika (Achilea millefolium) i isto toliko dobričice (Glechoma hederacea), dobiva se odlično sredstvo za pospješivanje stolice i čišćenje krvi. Mliječni sok pomaže protiv otrovanja krvi kovinama. Piju se 2-3 kavske žličice dnevno u toku dana 3-4 tjedna.
Sok iz cvjetnog batva liječi oči, ako se u njih jedanput ili dvaput tjedno kapnu 2-3 kapi. Pomiješan s rakijom u jednakim dijelovima taj se sok uzima kao tinktura, po 3-6 kapi triput dnevno. Kad se lišću maslačka odrežu tvrdi vršci, može služiti kao varivo, poput špinata. U tu svrhu lišće treba skuhati navečer, ostaviti u vodi cijelu noć, pa tek sutradan ujutro pripremiti za jelo.
Izvor: Zlatna-Knjiga-Ljekovitog-Bilja-1978
1.jpg "Buditeljica (Spiraea Ulmarija l.)")
1.jpg "Cimet (Cinnamomum Zeylandicum)")
