Narodni nazivi: zova, baz, baza, bazgovina, crna bazga, zovika, aptovina, bujad, abda, aptika.
Latinski naziv: Sambucus nigra l
.jpg)
Nalazište: Raste kao samonikla biljka na rubovima šume, uz ograde i živice u naseljima, na neobrađenim i zapustenim mjestima i uz jarke gdje ima vlage.
Opis:To je oko 4 m visok, stablu sličan grm, čije su grane drvenaste,šuplje i ispunjene bijelom,makanom,spužvastom srčikom i imaju nasuprotno izrasle neparno peraste listove, sastavljene od po 3, 5 ili 7 jajolikih, šiljastih lisaka nazubljenih rubova .Cvjetovi su jako sitni, žućkasto bijeli jakog mirisa i čine razgranate, pljosnate štitu slične cvjetove. Imaju po 5 latica, 5 cvjetova i podraslu plodnicu.
Vanjska kora drva i grana je siva i bradavičasta, a unutrašnja kora, ispod nje, svježa je i zelena.
Plodovi su ljubičasto crne bobice sa crveno modrim sokom.
Bere se: Lišće, kora, korijen u proljeće, cvijet u junu dok se nije skroz rascvao, a bobe krajem ljeta, kad dozru. Sivi bradavičasti sloj kore se ostruže prije upotrebe i baci a koristi se samo onaj unutrašnji zeleni. Cvijet se bere za toplih i suhih dana tako da se beru cijele kite pa se objese na kanap ili prostru na papir na toplom mjestu ili na propuhu, da se što prije osuše, da ostanu žutobijele. Ako cvijet posmeđi ili uopšte potamni valja ga baciti.
.jpg)
Pripremanje lijeka, primjena i djalovanje: Čaj od 10g bazgova cvijeta, poparenog sa 1litar kipuće vode, treba da odstoji poklopljeno pola sata. Pije se svaka 2 sata po šoljica protiv nazeba, prehlade, gripe, boli u nogama, glavobolje, upale srednjeg uha i krajnika.Pojačava znojenje i mokrenje. Dobro je zasladiti ga medom , što je mmnogo zdravije nego ako je zaslađeno šećerom .Djelovanje je jače u mješavini od 4 dijela bazge i po 3 dijela lipe (Flores tiliae) i kamilice (Flores Chamomiliae).
Za jače mokrenje uzima se mješavina od 30 g bazgova cvijeta, peršunova ploda (Petroselinum sativum) i borovice-smreke (Fructus juniperi communis), zatim 10g komorača (Fructus foeniculi) pa se 3 velike kašike te mješavine popari sa 1/2 l kipuće vode. To se poklopi i ostavi preko noći, a drugi se dan pije - triput dnevno po jedna šoljica prije jela.
Za sve vrste prehlade , kašlja i upale sluznice dobar je čaj od jednakih dijelova bazge i lipova cvijeta
( Flores tiliae) te smrekovih boba ( Fructus juniperi).Čaj zasladiti medom i dodati limunova soka.
Za lakše iskašljavanje koristi se mješavina od 30g bazgova cvijeta , podbjela (Tussilago farfara) te po 20g cvijeta bijelog sljeza (Althaea officinalis) i komorača (Fructus foeniculi).Tri velike kašike te mješavine se popare sa 400g kipuće vode, poklopi i ostavi da odstoji 2 sata, procijedi. Pije se toplo , svaka 2 sata po jedna kašika.
Bazgovo vino se dobiva kao ukusan i osvježavajući napitak od 3-4 cvijetna štitca , 5l vode, 1/2 kg šećera , 1 čaše sirćeta, razrezane kore i soka 1 limuna .To odstoji na toplom mjestu 24 h uz češće mućkanje zatim procijediti i piti poslije jela po malu čašicu.
Kada se zrele bazgove bobe, posute šećerom i limunovim sokom, jedu dvakoga dana po jedan tanjirić i to 3-4 sedmice, preporodi se cijeli organizam, jer one čiste i obnavljaju krv.
Sirup od zrelih boba ukuhan sa šećerom ili medom čisti želudac i mokraćni mjehur a posebno je dobar za one koji dugo sjede.Crna supa od bazgovih boba je jako zdrava a kaša od njih razmućena u vodi pije se radi osvježenja i čišćenja krvi.
U slučaju bolesnih bubrega , nedovoljnog mokrenja i šećerne bolesti pije se čaj od 4 kašike bazgova lišća poparenog sa 1/2 l ključale vode i zaslađenog sa 2 velike kašike meda.
Protiv unutarnje vrućine npr. kod hemoroida uzme se po 10g bazge i kadulje (Salvija officinalis) popari sa 2,5 dl kipuće vode, zasladi sa jednom kašikom meda i pije 4-5 sedmica natašta po pola šoljice na dan.
Protiv dobraca (Morbili) i ospica (Rubeola) daje se djeci po 2-3 kašike iscijeđenog soka od svježeg bazgina lista pomiješana sa mlijekom: na jednu šolju mlijeka dolazi 1 kašika soka i 1 velika kašika meda.
Kod oslabljenog sluha, radi jačanja, pomaže ako se ukapa malo mlakog čaja od svježeg ili suvog lista u uvo dva puta na dan.
Čaj od 7-8 listova bazge, poparene sa 2 dl kipuće vode, u kojoj vrije 8 min.sa 1 velikom kašikom meda preporučuje se kod astme, bolesti srca,želudca, bubrega, pluća, jetre i za čišćenje crijeva (blagi laksans). Upotrebljava se u slučaju vanjskih čireva jer ih rastvara i ublažuje bol.
Čaj od unutarnje zelene kore bazge liječi hronični želučani katar,pospješuje stolicu i mokrenje ako se pije 2.3 mjeseca po jedna šoljica dnevno na tašte. Ako se pije u većoj količini služi kao sredstvo za povraćanje.
Kod liječenja vodene bolesti uzeti 15g , sitno isjeckanog bazgina korijena, namočiti u 2,5 dl vina i neka stoji 16-20 sati, dodati 1 kašiku meda i kuvati 15 min pa ostaviti poklopljeno još 15 min, procijediti. Pije se jedan dio natašte, drugi dio pola sata prije ručka, a treći pola sata prije večere.
Isti čaj koristi i protiv debljanja i bolesti mokraćnih organa.
Osim za čaj, cvijetni štitci se korista i kao ukusna i zdrava hrana tako da se umoče u tijesto za palačinke , ispeku na vrelom ulju ili masti, pospu šećerom i cimetom ili namažu voćnim džemom.
Izvor: Zlatna-Knjiga-Ljekovitog-Bilja-1978
1.jpg)
Latinski naziv: Sambucus nigra l
Nalazište: Raste kao samonikla biljka na rubovima šume, uz ograde i živice u naseljima, na neobrađenim i zapustenim mjestima i uz jarke gdje ima vlage.
Opis:To je oko 4 m visok, stablu sličan grm, čije su grane drvenaste,šuplje i ispunjene bijelom,makanom,spužvastom srčikom i imaju nasuprotno izrasle neparno peraste listove, sastavljene od po 3, 5 ili 7 jajolikih, šiljastih lisaka nazubljenih rubova .Cvjetovi su jako sitni, žućkasto bijeli jakog mirisa i čine razgranate, pljosnate štitu slične cvjetove. Imaju po 5 latica, 5 cvjetova i podraslu plodnicu.
Vanjska kora drva i grana je siva i bradavičasta, a unutrašnja kora, ispod nje, svježa je i zelena.
Plodovi su ljubičasto crne bobice sa crveno modrim sokom.
Bere se: Lišće, kora, korijen u proljeće, cvijet u junu dok se nije skroz rascvao, a bobe krajem ljeta, kad dozru. Sivi bradavičasti sloj kore se ostruže prije upotrebe i baci a koristi se samo onaj unutrašnji zeleni. Cvijet se bere za toplih i suhih dana tako da se beru cijele kite pa se objese na kanap ili prostru na papir na toplom mjestu ili na propuhu, da se što prije osuše, da ostanu žutobijele. Ako cvijet posmeđi ili uopšte potamni valja ga baciti.
Pripremanje lijeka, primjena i djalovanje: Čaj od 10g bazgova cvijeta, poparenog sa 1litar kipuće vode, treba da odstoji poklopljeno pola sata. Pije se svaka 2 sata po šoljica protiv nazeba, prehlade, gripe, boli u nogama, glavobolje, upale srednjeg uha i krajnika.Pojačava znojenje i mokrenje. Dobro je zasladiti ga medom , što je mmnogo zdravije nego ako je zaslađeno šećerom .Djelovanje je jače u mješavini od 4 dijela bazge i po 3 dijela lipe (Flores tiliae) i kamilice (Flores Chamomiliae).
Za jače mokrenje uzima se mješavina od 30 g bazgova cvijeta, peršunova ploda (Petroselinum sativum) i borovice-smreke (Fructus juniperi communis), zatim 10g komorača (Fructus foeniculi) pa se 3 velike kašike te mješavine popari sa 1/2 l kipuće vode. To se poklopi i ostavi preko noći, a drugi se dan pije - triput dnevno po jedna šoljica prije jela.
Za sve vrste prehlade , kašlja i upale sluznice dobar je čaj od jednakih dijelova bazge i lipova cvijeta
( Flores tiliae) te smrekovih boba ( Fructus juniperi).Čaj zasladiti medom i dodati limunova soka.
Za lakše iskašljavanje koristi se mješavina od 30g bazgova cvijeta , podbjela (Tussilago farfara) te po 20g cvijeta bijelog sljeza (Althaea officinalis) i komorača (Fructus foeniculi).Tri velike kašike te mješavine se popare sa 400g kipuće vode, poklopi i ostavi da odstoji 2 sata, procijedi. Pije se toplo , svaka 2 sata po jedna kašika.
Bazgovo vino se dobiva kao ukusan i osvježavajući napitak od 3-4 cvijetna štitca , 5l vode, 1/2 kg šećera , 1 čaše sirćeta, razrezane kore i soka 1 limuna .To odstoji na toplom mjestu 24 h uz češće mućkanje zatim procijediti i piti poslije jela po malu čašicu.
Kada se zrele bazgove bobe, posute šećerom i limunovim sokom, jedu dvakoga dana po jedan tanjirić i to 3-4 sedmice, preporodi se cijeli organizam, jer one čiste i obnavljaju krv.
Sirup od zrelih boba ukuhan sa šećerom ili medom čisti želudac i mokraćni mjehur a posebno je dobar za one koji dugo sjede.Crna supa od bazgovih boba je jako zdrava a kaša od njih razmućena u vodi pije se radi osvježenja i čišćenja krvi.
U slučaju bolesnih bubrega , nedovoljnog mokrenja i šećerne bolesti pije se čaj od 4 kašike bazgova lišća poparenog sa 1/2 l ključale vode i zaslađenog sa 2 velike kašike meda.
Protiv unutarnje vrućine npr. kod hemoroida uzme se po 10g bazge i kadulje (Salvija officinalis) popari sa 2,5 dl kipuće vode, zasladi sa jednom kašikom meda i pije 4-5 sedmica natašta po pola šoljice na dan.
Protiv dobraca (Morbili) i ospica (Rubeola) daje se djeci po 2-3 kašike iscijeđenog soka od svježeg bazgina lista pomiješana sa mlijekom: na jednu šolju mlijeka dolazi 1 kašika soka i 1 velika kašika meda.
Kod oslabljenog sluha, radi jačanja, pomaže ako se ukapa malo mlakog čaja od svježeg ili suvog lista u uvo dva puta na dan.
Čaj od 7-8 listova bazge, poparene sa 2 dl kipuće vode, u kojoj vrije 8 min.sa 1 velikom kašikom meda preporučuje se kod astme, bolesti srca,želudca, bubrega, pluća, jetre i za čišćenje crijeva (blagi laksans). Upotrebljava se u slučaju vanjskih čireva jer ih rastvara i ublažuje bol.
Čaj od unutarnje zelene kore bazge liječi hronični želučani katar,pospješuje stolicu i mokrenje ako se pije 2.3 mjeseca po jedna šoljica dnevno na tašte. Ako se pije u većoj količini služi kao sredstvo za povraćanje.
Kod liječenja vodene bolesti uzeti 15g , sitno isjeckanog bazgina korijena, namočiti u 2,5 dl vina i neka stoji 16-20 sati, dodati 1 kašiku meda i kuvati 15 min pa ostaviti poklopljeno još 15 min, procijediti. Pije se jedan dio natašte, drugi dio pola sata prije ručka, a treći pola sata prije večere.
Isti čaj koristi i protiv debljanja i bolesti mokraćnih organa.
Osim za čaj, cvijetni štitci se korista i kao ukusna i zdrava hrana tako da se umoče u tijesto za palačinke , ispeku na vrelom ulju ili masti, pospu šećerom i cimetom ili namažu voćnim džemom.
Izvor: Zlatna-Knjiga-Ljekovitog-Bilja-1978
1.jpg "Buditeljica (Spiraea Ulmarija l.)")
